Koja je tvoja specijalnost i kako si se odlučila za to područje istraživanja?
Specijalnost mi je rad s novinskim organizacijama, točnije rad na poslovnoj i financijskoj održivosti suvremenih novinskih organizacija, gdje digitalna tehnologija sve više preuzima organizaciju poslovanja. Sve je počelo prije četiri godine kada sam prvi puta aktivno počela surađivati sa Svjetskom organizacijom novinskih izdavača (WAN-IFRA), gdje sam dobila uvid u tadašnje stanje novinskih organizacija na globalnom tržištu. Naime, tada je već postojala globalna zabrinutost o trenutnom stanju novinskih organizacija na tržištu, naročito zbog naglog razvoja digitalne tehnologije i novih medija. Međutim, tada sam prvi puta također svjedočila ogromnoj volji i trudu, koje novinske organizacije svakodnevno ulažu, kako bi održale novinsko izdavaštvo i pronašle načine za njihov prelazak na digitalno. To među ostalim obuhvaća svakodnevne probleme kao što su oglašavanje, digitalne pretplate, probleme sadržaja, pa i promjene radne kulture u redakcijama. Osim što sam se tada osobno zainteresirala za ovo kompleksno područje, primjetila sam jaz u dostupnoj znanstvenoj literaturi, naročito na području RH, gdje je ono dosta zanemareno i zapravo jako slabo istraženo. U isto vrijeme, kao strastveni zagovaratelj zelene ekonomije, što je vidljivo iz naziva firme, u kojoj danas djelujem kao vlasnica i direktorica, odlučila sam povezati dva područja istraživanja koja se rijetko povezuju u literaturi, i pritom analizirati prirodne, tehničke i društvene znanosti, kako bih svojim istraživanjem doprinjela onoj komunikološkoj. Dakle, inicijalna ideja je bila dokazati da se problemi s kojima se novinarstvo danas suočava mogu riješiti jedino ako se u obzir uzmu i ostali faktori koji na njega utječu, a koji nisu isključivo društvene naravi. Ja sam se pritom konkretno osvrnula na zelenu ekonomiju, koja danas polako, ali sigurno i sama postaje regulativa, pa je samo pitanje vremena kada će se ona početi primjenjivati i u našoj struci.
Koje su najveće prepreke s kojima si se susrela u svom istraživanju?
Vrijeme, vrijeme i vrijeme – toga nikad nije bilo dovoljno. Naime, s obzirom na to da se aktivno angažiram u svim područjima struke, kako znanstvenim tako i stručnim, to često podrazumijeva puno putovanja i rada ‘van radnog vremena’, pa mi je najteže bilo naći vrijeme (čitaj koncentraciju) za iščitavanje znanstvenih članaka, održavanje kontinuiteta pisanja, pa i samu organizaciju i provedbu istraživanja te konačno promišljanja o metodologiji. Međutim, u mom je slučaju presudila ljubav prema struci i znanosti, koja je nadvladala svaku želju za odmorom, zbog čega sam večernje izlaske u grad zamijenila večerama ispred monitora. Međutim, kada se sad danas osvrnem, ne žalim za provedenim vremenom pred ekranom, jer mi je ono danas omogućilo iskustvo i znanje da kao direktorica i vlasnica firme, radim sistematski i organizirano, uz što manje ‘praznog hoda’.
Kako tvoja istraživanja mogu doprinijeti društvu i koje su praktične primjene tvog rada?
Iako moje istraživanje takav društveno gospodarski fenomen analizira iz znanstvene perspektive, za njim svakako postoji potreba, zbog boljeg razumijevanja cjelokupnog novinarstva u procesu društvenog napretka RH, a naročito jer uključuje različite aspekte istraživanja koji obuhvaćaju i druge znanosti. Međutim, kako je danas i dalje najveći postotak istraživanja, koja se odvijaju u privatnom sektoru, na neki način povezana s novcem – kako ga čuvati i kako više zaraditi – moje istraživanje također pruža mogućnosti za povećano učenje i popunjavanje praznina u znanju privatnog sektora. U praktičnom smislu, ovo istraživanje doprinosi razvoju strateških procesa u novinskim organizacijama, jer povezivanje znanja i iskustva ekoloških istraživanja sa znanjem i iskustvom organizacijskog menadžmenta doprinosi razvoju organizacija u doba digitalizacije i stalnih ekoloških promjena. U konačnici, moje istraživanje također pruža zainteresiranoj javnosti uvid u procese donošenja odluka u novinskim organizacijama.
Kako specifično hrvatskim izdavačima u digitalnom enviormentu?
Istraživanje nastoji prikupiti saznanja o učinkovitosti upotrebe ISO standarda sustava upravljanja okolišem i utvrditi je li ono, i na koji način, može utjecati na bolje poslovanje hrvatskih novinskih organizacija. Pritom se nastoji proširiti razumijevanje o poslovnim procesima u novinskim organizacijama, koji mogu pomoći naći odgovore na tehnološke izazove s kojima se svakodnevno suočavaju. Usmjeravajući se pritom na radne procese za proizvodnju sadržaja,istraživanje nastoji utvrditi važnost ekološkog menadžmenta u razvoju digitalnog poslovanja, odnosno nužnost upotrebe Sustava upravljanja okolišem u poslovanju novinskih organizacija u Hrvatskoj. Rezultati istraživanja također omogućuju bolje razumijevanje trendova na tržištu medija u RH kao i navika njihovih publika. Dakle, u praktičnom smislu istraživanje dokazuje kako su čitatelji ekološki osvješteniji od samih novinskih organizacija koje su možda deklarativno svjesne važnosti ekologije i ekološkog menadžmenta, ali u praksi još ne primjenjuju zbog okolnosti u kojima posluju. Naime, danas su hrvatske novinske organizacije dokazano ugrožene smanjenjem tiskane naklade pa ovo istraživanje dokazuje da veća ulaganja u razvoj digitalnih tehnologija mogu konačno pozitivno utjecati na njihov ekonomski razvoj. Nadalje, vodeći se globalnim trendovima, naročito u smislu aktualnih ekoloških pitanja,istraživanje na određeni način dokazuje i potrebu za upotrebom ekoloških strategija, koja u slučaju ovog empirijskog istraživanja, dokazano ima utjecaja na čitalačke navike. Dakle, iako se putem ovog istraživanja u konačnici nije uspjela dokazati važnost primjene sustava upravljanja okolišem u hrvatskim novinskim organizacijama, istraživanje je i dalje važno, jer dokazuje važnost primjene ekološkog menadžmenta u poslovanju hrvatskih novinskih organizacija, naročito u odnosu prema njihovim publikama.
Koji su tvoji daljnji planovi i ciljevi u karijeri?
Otvaranje Plantae Consultinga uslijedilo je nakon osam godina stručnog iskustva u području menadžmenta i novinarstva, koje sam sada napokon ‘okrunila’ stjecanjem titule doktora znanosti. Daljnji planovi podrazumijevaju savjetovanje u poslovanju medija u Hrvatskoj, prateći pritom globalne trendove digitalizacije te usklađivanje rada s ekološkim direktivama, a sve s krajnjim ciljem izjednačavanja globalnih praksi na hrvatsko medijsko tržište. Međutim, održivost medija je i dalje ključni parametar za implementaciju svih nadolazećih promjena u medijima u Hrvatskoj, pa je rad na njihovoj poslovnoj i financijskoj održivosti i dalje osnovni parametar kojim se ovdje vodimo. Na tom zajednički radim sa kolegicom i sestrom Martinom Maldini Veronek, pravnicom, koja se bavi medijskim pravom i zaštitom intelektualnog vlasništva te volontira pri organizaciji Stop Ecocide International, koja nastoji uvrstiti ekocid (kao 5 kazneno djelo, pored genocida i zločina protiv čovječnosti) u Rimski statut, kako bi bio kažnjiv pred Međunarodnim kaznenim sudom u Haagu.
Članica si HUDI-ja, što možeš navesti kao prednosti članstva?
Za članstvo u HUDI-ju odlučili smo se momentalno. HUDI za mene predstavlja instrument istomišljenika, s kojima mogu podijeliti različita iskustva i znanja. Radu HUDI-ja doprinose stručnjaci iz različitih strukovnih područja, zbog čega se problemima pristupa interdisciplinarno, pa je jedini logični korak dalje, za mene bio zajednička suradnja putem učlanjenja. Raznolikost profesija poput menadžera, novinara, IT-jevaca, pa čak i poljoprivrednika, koji dijele svoja iskustva u svrhu rješavanja zajedničkih problema s kojima se mediji svakodnevno suočavaju, definitivno je glavna prednost i našeg članstva. Trenutno sam aktivni član dviju radnih skupina, točnije skupine za regionalne medije te skupine za digitalnu pretplatu, i već nakon nekoliko uzastopnih suradnji, vidim potencijal koji će zasigurno donijeti stručan i kvalitetan napredak na regionalnom tržištu.