Kvalitetno novinarstvo možda nikada nije bilo tako važno kao danas, u digitalnom dobu, a istodobno je teže nego ikada osigurati održiv i siguran model njegovog financiranja. U malim medijskim tržištima, kao što je u Hrvatskoj, posebno su visoki rizici političkih utjecaja na medije kroz mehanizme potpore, državnog oglašavanja i povezanih poslova vlasnika medija. Novinarstvo ne smije biti prepušteno prevrljivim nacionalnim politikama i tržištu, zaključak je Gongove javne rasprave o modelima financiranja novinarstva, koje je ujedno bilo i predstavljanje analize Ive Nenadić s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu.
“U sjevernoeuropskim zemljama građani su puno spremniji plaćati medijske sadržaje online, dok je u Hrvatskoj to samo osam posto, među najnižima u EU-u. Činjenica je da ljudi izbjegavaju vijesti, da im ne vjeruju, stoga izbjegavaju plaćati za sadržaje”, kazala je Nenadić.
Dodaje kako Hrvatska ima veliki broj medija, ali nisku kvalitetu medijskog sadržaja.
“Fond za pluralizam medija je više socijalna mjera, a ne fond koji potiče pluralizam i kvalitetu medija. Želimo poticati kvalitetno novinarstvo koje doprinosi kvalitetnoj demokraciji i raspravi, koje je inovativno i održivo. Ključna preporuka je diverzificirati izvore financiranja medija kako bi se osigurala neovisnost, a državno oglašavanje mora biti jasno i transparentno”, istaknula je docentica Nenadić.
“Kada mediji nemaju čitateljstvo koje ih financijski podržava i ne ostvaruju dovoljno prihoda od oglašavanja onda se oni okreću državi, državnim potporama i državnom oglašavanju što, pogotovo kada se ne raspoređuje transparentno prema objektivnim kriterijima, može stvarati političku zavisnost medija i negativno utjecati na medijski pluralizam i slobode”, kazala je uvodno izvršna direktorica Gonga, Oriana Ivković Novokmet.
Tomislav Wruss, direktor izdavaštva u Hanza Mediji, naveo da je prihod od prodaje novina od 2019. do 2022. pao 41 posto, te da je prodaja oglasnog prostora u novinama u tom razdoblju pala za 43 posto. Međutim, prodaja oglasnog prostora na webu istovremeno je porasla 46 posto. “Prodaja novina u strukturi prihoda danas čini 25 posto. Riječ je o neto prihodu”, kazao je Wruss, ističući da je riječ o neto prihodu. Upitan koliki su prihodi Hanza medije od državnog oglašavanja, kazao je da ne zna.
Jasna Vaniček-Fila iz Ministarstva kulture i medija složila se kako Hrvatskoj treba transparentno i odgovorno državno oglašavanje. “Ono što javnost očekuje je da ima pristup podacima o oglašavanju. Ako se izdvaja novac, potrebno je to činiti putem javnih natječaja, s jasnim kriterijima”, naglasila je.
Ravnatelj Agencije za elektroničke medije, Josip Popovac, upozorio je da jedinice lokalne samouprave imaju problem kako uopće osmisliti javni poziv za financiranje medija jer mnogi od njih nemaju kapaciteta za to.
“Bitno je da digitalna transformacija uistinu dovodi u pitanje financiranje svih medija – i javnih i privatnih. Imate preporuke da se BBC počne nezavisno financirati, kao Netflix. Da se BBC financira kao Netflix, prestao bi postojati”, upozorava Dario Špelić, medijski stručnjak i vijećnik Gonga.
Marko Matijević, osnivač i urednik portala Srednja.hr, Mirovina.hr i Bauštela.hr, kazao je da Srednja.hr ne bi postojala da 2011., kad je portal pokrenut, nije bilo Facebooka. Međutim, posljednje dvije godine bilježi pad prometa na Facebooku na spomenutim portalima od 50 posto. Rekao je da se nije mogao prijaviti na natječaje Fonda za pluralizam, stoga su se okrenuli tržištu.
“Morali smo imati puno malih partnera, jer nemamo pristup velikim oglašivačima. Izbjegavali smo model financiranja preko lokalnog proračuna, zbog reputacijskog rizika, a iz istog razloga se ne prijavljujemo na nacionalne natječaje. Pretplata je izazov za male medije” rekao je. Isto tako, kazao je da je dojma kako postoje očekivanja autocenzuriranja kada je u pitanju državno oglašavanje.
Melisa Skender, glava tajnica Hrvatskog novinarskog društva, kao jedan od glavnih problema s financiranjem medija danas istaknula je to što su se mediji uvijek interpretirali kao dio tržišne ekonomije i kao nešto što će regulirati tržište.
“Mi vjerujemo da je javno financiranje medija nužno za njihovo dugoročno i neovisno funkcioniranje, za uspostavu stabilnih uvjeta u kojima mediji rade u javnom interesu. Sporadično se donosilo zakone i pravilnike, a u njima se uvijek medije definiralo tržišno. Konstantno se ignorirala društvena uloga medija, koji uspostavljaju konsenzus”, kazala je.
“Europska unija radi na rješenjima i odgovorima. Neka od pitanja o kojima raspravljamo će se regulirati Europskim aktom o slobodi medija. No, to sve traje pa se postavlja pitanje hoćemo li dotad preživjeti”, zapitala se Maja Sever, predsjednica Sindikata novinara Hrvatske.
Naslovna fotografija: Image by Racool_studio on Freepik