Zagreb, 30. lipnja 2026. – Hrvatska udruga digitalnih izdavača (HUDI) objavila je rezultate opsežnog istraživanja o navikama korištenja medija, povjerenju u izvore informacija i medijskoj pismenosti Generacije Z. Istraživanje, provedeno uz potporu AEM-a na nacionalno reprezentativnom uzorku od 1.000 mladih u dobi od 16 do 30 godina, otkriva izrazit paradoks digitalne generacije: iako mladi gotovo sav sadržaj konzumiraju na društvenim mrežama, najveće povjerenje i dalje pridaju tradicionalnim hrvatskim medijima. Nalazi pokazuju da je za Generaciju Z, neovisno o kanalu, presudna kvaliteta i argumentiranost sadržaja te transparentnost izvora – što otvara jasan prostor za odgovorne izdavače i vjerodostojno novinarstvo u digitalnom okruženju.
Društvene mreže vode u konzumaciji, tradicionalni mediji u povjerenju
Među mladima dominiraju digitalne i video platforme kao primarni kanali informiranja. Društvene mreže prednjače s velikim odmakom – njih nekoliko puta dnevno za informiranje koristi 68,9% ispitanika, tradicionalne medije poput online portala i TV-a prati 34% GenZ-a nekoliko puta dnevno, dok radio (13,8%) i tisak (5,0%) bilježe znatno manju upotrebu. Riječ je o strukturnom zaokretu Generacije Z prema konzumaciji sadržaja u digitalnom okruženju.
No kada se mjeri povjerenje, slika se obrće. GenZ najviše vjeruje upravo onim kanalima koje najmanje koristi, radiju, tisku, televiziji te online portalima, a najmanje TikToku i sadržaju influencera, koje pritom konzumira najčešće. U izravnoj usporedbi, hrvatski mediji uvjerljivo nose najvišu razinu povjerenja, slijede društvene mreže, dok influenceri zauzimaju posljednje mjesto. Zanimljivo je i da povjerenje u pojedini medijski portal izravno prati njegovu čitanost – portali koji se više čitaju uživaju i veće povjerenje, čime se potvrđuje model u kojem poznavanje branda gradi vjerodostojnost.
Što gradi povjerenje?
Povjerenje u vijesti na hrvatskim portalima najviše ovisi o kvaliteti sadržaja i transparentnosti izvora. Na društvenim je mrežama glavni faktor povjerenja argumentiranost i provjerenost informacija, a kod influencera kvaliteta i argumentiranost sadržaja – znatno više nego broj pratitelja. Najveće povjerenje među kategorijama influencera uživaju oni s edukativnim i znanstvenim sadržajem.
Visoka samoprocjena medijske pismenosti – ali ne uvijek i u praksi
Generacija Z sebe vidi kao medijski pismenu generaciju. 77,6% ispitanika tvrdi da razumije razliku između vijesti, komentara i oglasa, a 76,0% svjesno je kako algoritmi utječu na sadržaj koji im se prikazuje. Znanje o medijima i provjeri informacija najčešće stječu samostalnim istraživanjem, pri čemu su društvene mreže kao izvor znanja gotovo izjednačene sa školom i fakultetom.
Kultura dijeljenja sadržaja relativno je odgovorna: 65,1% ispitanika uvijek ili često provjerava istinitost vijesti prije nego što ih podijeli. Kada se ipak dijeli bez provjere, glavni okidač nije politički ili osobni motiv, nego emocionalni apel sadržaja – zanimljiva, šokantna ili zabavna vijest.
Jaz između stava i ponašanja: konsenzus o fact-checkingu, ali slaba primjena
Najvažniji nalaz istraživanja krije se u raskoraku između svijesti i djelovanja. Generacija Z snažno prepoznaje opasnost dezinformacija: smatra da društvene mreže ubrzavaju njihovo širenje, da influenceri imaju velik utjecaj na formiranje mišljenja mladih te da bi trebali snositi odgovornost za širenje dezinformacija. Postoji i jasan konsenzus o važnosti provjere činjenica – 79,5% smatra fact-checking korisnim alatom za suzbijanje dezinformacija, a 79,0% drži da bi trebao biti obvezan dio novinarskog izvještavanja. Čak 79,2% ispitanika podržava uvođenje edukacije o fact-checkingu za učenike i studente. Ipak, kada se mjeri stvarno ponašanje, otkriva se ključni jaz: tek 10,9% pripadnika Generacije Z uvijek koristi metode provjere činjenica, a dodatnih 26,3% to čini često. Oni koji provjeravaju, najčešće posežu za generaliziranim tražilicama, dok su specijalizirani alati još uvijek marginalno prisutni.
Fact-checking radna skupina prerasta u Radnu skupinu za integritet sadržaja
Prepoznajući rastuću važnost vjerodostojnog medijskog sadržaja i sve složeniji digitalni ekosustav, HUDI je proširio opseg djelovanja svoje dosadašnje radne skupine za fact-checking, koja od sada nosi naziv Radna skupina za integritet sadržaja.
Promjena naziva odraz je proširenog mandata skupine, koja će se ubuduće baviti:
- očuvanjem vjerodostojnosti sadržaja,
- praćenjem i analizom utjecaja umjetne inteligencije na sadržaj,
- prepoznavanjem i suzbijanjem dezinformacija te
- razvojem smjernica i praksi za odgovorno stvaranje sadržaja na digitalnom tržištu.
Za predsjednicu Radne skupine za integritet sadržaja izabrana je dr. sc. Marija Slijepčević.
“Integritet sadržaja danas postaje jedno od ključnih pitanja digitalnog informacijskog prostora. Provjera činjenica njegov je važan dio, ali jednako su važni transparentnost, odgovorna primjena umjetne inteligencije i očuvanje povjerenja publike. Vjerujem da će radna skupina ostati mjesto suradnje stručnjaka iz različitih područja te razvoja konkretnih preporuka i dobrih praksi za hrvatski medijski prostor.”
dr. sc. Marija Slijepčević
O istraživanju
Cilj istraživanja bio je ispitati stavove i ponašanja Generacije Z vezana uz korištenje medija, povjerenje u medije i medijsku pismenost. Provedeno je online metodom na nacionalno reprezentativnom uzorku od 1.000 ispitanika u dobi od 16 do 30 godina, regrutiranih putem online panela, u razdoblju od 19. ožujka do 7. travnja 2026. godine. Upitnik je obuhvatio module o korištenju i povjerenju u izvore informacija, medijskoj pismenosti, stavovima o fact-checkingu te poznavanju platforme „Točno tako” i kampanje „Važno je znati kad se plati“.
