Osam od deset čitatelja prati portale svaki dan, no pretplatu ima tek oko 9%, a piratstvo u Hrvatskoj nije iznimka: gotovo 69% ispitanika u posljednjih godinu dana barem je jednom nelegalno pristupilo sadržaju. Iza uobičajenog odgovora da su pretplate preskupe stoje umor od previše pretplata, nedostupnost sadržaja u Hrvatskoj i uvjerenje da piratstvo nema stvarnih posljedica.
Zagreb, 22. listopada 2026. – Hrvatska udruga digitalnih izdavača (HUDI) predstavila je istraživanje o tome kako Hrvati čitaju vijesti na internetu, što misle o plaćanju sadržaja i koliko je rašireno piratstvo u Hrvatskoj. Rezultati pokazuju da su vijesti dio svakodnevice, ali da je pristup sadržaju bez plaćanja gotovo jednako uobičajen.
Piratstvo u Hrvatskoj postalo je normalno
U posljednjih dvanaest mjeseci gotovo 69% ispitanika barem je jednom koristilo neki besplatni, ali nelegalni način pristupa sadržaju. Njih 41% gledalo je filmove, serije ili sport na neslužbenim stranicama, a svaki četvrti skidao je sadržaj putem torrenta. Više od petine pratilo je prijenose uživo na neovlaštenim stranicama, a gotovo svaki sedmi pročitao je članak koji se inače plaća, a da ga nije platio.
To nije povremena navika. Gotovo polovica onih koji tako pristupaju sadržaju čini to barem jednom tjedno, a svaki peti gotovo svaki dan. Piratstvo u Hrvatskoj najčešće je među mlađim čitateljima.
Zašto čitatelji ne plaćaju sadržaj?
Kad ih se pita zašto ne plaćaju sadržaj, većina će reći da je cijena glavni razlog. Gotovo polovica ispitanika smatra da su pretplate preskupe. No iza tog odgovora često stoje drugi razlozi: umor od previše pretplata, ali i uvjerenje da se traženi sadržaj ne može legalno pronaći u Hrvatskoj, što navodi više od četvrtine ispitanika. K tome, svaki sedmi ne vjeruje da za piratstvo postoje stvarne posljedice.
Društvene norme su popustljive. Šest od deset ispitanika smatra da je u redu podijeliti lozinku s prijateljem ili članom obitelji, a njih 41% zaobilaženje plaćanja ne smatra ozbiljnim prekršajem. Samo nešto više od polovice vidi da piratstvo šteti novinarima, autorima i producentima.
Miruna Herovanu, Executive Director, Audiovisual Anti-Piracy Alliance (AAPA)Nalaz ovog istraživanja koji najviše zabrinjava nije samo to što je gotovo 69% ispitanika pristupilo sadržaju na nezakonit način, nego koliko je takvo ponašanje postalo uobičajeno. Kada se piratstvo doživljava kao jeftina i praktična alternativa koja uglavnom prolazi bez posljedica, suočeni smo s problemom koji daleko nadilazi pojedinačne potrošačke odluke.
Ono što potrošači često ne vide jest infrastruktura koja stoji iza distribucije nezakonitog sadržaja. Piratstvo nije samo pitanje autorskih prava, nego i dio šireg ekosustava kibernetičkog kriminala u kojem nezakonite usluge mogu ostvarivati znatne prihode, a istodobno izlažu korisnike prijevarama, zlonamjernim programima i drugim internetskim prijetnjama.
Ne možemo očekivati da će same kampanje za podizanje svijesti preokrenuti ovaj trend. Potrebne su nam pristupačne zakonite alternative, bolje razumijevanje štete koju piratstvo uzrokuje i, što je presudno, učinkovita provedba propisa usmjerena na nezakonite usluge i infrastrukturu koja ih omogućuje.
Nalazi iz Hrvatske potvrđuju poruku koja vrijedi za cijelu Europu: zaštita kreativnih sadržaja zahtijeva koordinirano djelovanje nositelja prava, donositelja javnih politika, tijela kaznenog progona i internetskih posrednika. Ne smijemo dopustiti da piratstvo postane prihvaćen trošak poslovanja u digitalnom gospodarstvu.
Matej Lončarić, glavni direktor digitalnog poslovanja CME Adria i predsjednik HUDI radne skupine za digitalnu pretplatu i streamingLjudi misle da je piratska stranica besplatna. Nije. Plaćate je svojim podacima. Europska unija je pregledala više od tisuću piratskih stranica i na njima pronašla preko četiri tisuće zaraženih datoteka. To su programi koji vam s računala ili mobitela mogu ukrasti lozinke, slike i osobne podatke. Dovoljan je jedan krivi klik na lažni gumb ili poruku ‘vaš mobitel je zaražen’. Utakmicu ste gledali besplatno, a lopovu ste otvorili vrata.
Vijesti čitamo svaki dan, ali ih rijetko plaćamo
Osam od deset ispitanika čita portale barem jednom dnevno, a više od polovice čak nekoliko puta dnevno. Unatoč tome, pretplatu na domaće portale ima oko 9% ispitanika kada se isključe čitatelji koji dijele lozinku. Taj je udio u skladu s Reutersovim istraživanjem, prema kojem iznosi 8%. Valja naglasiti da je riječ o samoprocjenama ispitanika, a ne o službenim podacima.
Oni koji plaćaju zadovoljni su: tri četvrtine hvali uslugu, a više od 80% zaključane članke čita svaki dan.
Zašto se drugi ne pretplaćuju? Šest od deset smatra da dovoljno informacija nađe besplatno, a pola njih da sadržaj nije vrijedan plaćanja. Samo 9% nepretplatnika vidi sebe kao pretplatnika u idućih godinu dana.
Čitatelji znaju kako se financiraju mediji, ali ne vide svoju ulogu
Tri četvrtine ispitanika zna da se besplatne vijesti financiraju oglasima i klikovima. No samo četiri od deset vidi vezu između pretplate i kvalitetnog novinarstva. Vjerodostojnost je gotovo svima važna (80%), ali šest od deset teško procjenjuje koji su portali pouzdani.
Sigurnost plaćanja ključna je za pretplate
Dvije trećine čitatelja kupovalo je online u posljednjih šest mjeseci, a većina vjeruje online plaćanju. Ipak, šest od deset ljudi barem je jednom odustalo od pretplate jer nisu bili sigurni je li plaćanje sigurno. Kartice su i dalje najčešći način plaćanja, ali PayPal, Google Pay i Apple Pay već su široko prihvaćeni.
O istraživanju
Istraživanje je provedeno online anketom na kvotnom uzorku putem online panela, na 1.059 čitatelja hrvatskih portala koji portale čitaju barem jednom tjedno. Anketa je provedena 8. i 9. lipnja 2026. Pokazatelji o pretplatama temelje se na samoprocjeni ispitanika pa ih treba tumačiti kao indikativne, a ne kao revidirane tržišne udjele.