Zagreb, 2. prosinca 2025. – Može li novinarstvo biti pokretač pozitivnih promjena, umjesto samo kroničar društvenih problema?
Ovo je pitanje bilo u fokusu prve međunarodne konferencije „Konstruktivno novinarstvo: Korak prema vijestima kakve trebamo“ koju je u Zagrebu organizirala Agencija za elektroničke medije, u suradnji s Fakultetom političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu i u partnerstvu s Hrvatskom udrugom digitalnih izdavača (HUDI). Projekt financira Europska unija u sklopu mjere Nacionalnog plana oporavka i otpornosti “Uspostava sustava provjere točnosti informacija”, čiji su nositelji Agencija za elektroničke medije i Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske.
Više od 300 medijskih stručnjaka i studenata iz cijele Hrvatske upoznalo se s konstruktivnim novinarstvom – pristupom koji zadržava standarde kvalitetnog novinarstva, ali fokus širi s problema na načine rješavanja. Ovaj model sve se više primjenjuje u europskim redakcijama te ga medijske kuće i obrazovne institucije prepoznaju kao alat za jačanje povjerenja publike i osnaživanje struke.
Robert Tomljenović, zamjenik ravnatelja Agencija za elektroničke medije, smatra da konstruktivno novinarstvo može poboljšati medijsku scenu u Hrvatskoj, ali i biti jedan od katalizatora koji će vratiti povjerenje građana u medije. Naime, prema posljednjem Reutersovom Izvješću o digitalnim vijestima, čak 61% građana redovito ili povremeno izbjegava vijesti, što Hrvatsku uvrštava među države s najvišim udjelom izbjegavanja informacija. “Trendovi nisu dobri – vidimo da se nastavlja trend pada povjerenja u medije i izbjegavanja vijesti. Hrvatska je danas među zemljama u kojima se građani u najvećoj mjeri informiraju na društvenim mrežama. Zato u tom okruženju trebamo razgovarati o novoj i smislenijoj ulozi novinarstva i medija da bi ono moglo poticati pozitivne promjene i nuditi građanima vjerodostojno izvještavanje”, rekao je Tomljenović.
Doc. dr. sc. Petra Kovačević s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, istaknula je kako konstruktivno novinarstvo, kao i srodna praksa tzv. solutions novinarstvo, mijenjaju percepciju novinara – s jedne strane, što je sve vrijedno da postane vijest, a s druge strane, podižu svjesnost da se upravo kroz kontekst, nijansirano izvještavanje i razgovor mogu uspješnije približiti publici.
Mediji gube utrku s društvenim mrežama
Da je tema o razvoju konstruktivnog novinarstva izuzetno važna za demokraciju, potvrdila je i dr. sc. Nina Obuljen Koržinek, ministrica kulture i medija, koja je poručila da mediji sve više gube utrku s društvenim mrežama, zbog čega građani ne vide razliku između provjerenih informacija i dezinformacija.
“Jačanje novinarske profesije, profesionalnih i konstruktivnih medija prepoznato je kao jedan od osnovnih elemenata Europskog štita za zaštitu demokracije. Politika oblikuje naš zakonodavni okvir i doprinosi uređenju države, ali mediji su ti koji oblikuju javno mnijenje i važan su element jačanja našeg društva. Upravo zato mediji u Hrvatskoj moraju izaći iz besmislene utrke za plasiranjem brzih vijesti i raditi na razvoju profesionalnog i konstruktivnog novinarstva”, poručila je Obuljen Koržinek.
Konferencija je pružila priliku domaćim novinarima i studentima da od vodećih europskih stručnjaka saznaju više o novim praksama koje jačaju vjerodostojnost i povjerenje u novinarstvo. Posebnu pažnju privukao je Ulrik Haagerup, dugogodišnji glavni urednik dnevnih novina i informativnog programa javnog servisa u Danskoj i vodeća figura europskog pokreta konstruktivnog novinarstva.
Bolje vijesti, a ne brze vijesti
Haagerup je objasnio da je od 2000-ih, a posebno nakon pojave iPhonea, sadržaj vijesti sve negativniji: dominiraju strah, tuga i problemi, dok je sve manje pozitivnih ili neutralnih informacija. Zbog toga ljudi u sve većem broju izbjegavaju medije, s time da je postalo gotovo društveno poželjno reći da ne pratiš vijesti. Ipak, on navodi da publika ne želi potpuni prekid informiranja – žele bolje vijesti, a ne više vijesti; žele informacije koje ih se tiču, ne brzinu pod svaku cijenu; žele izvore kojima mogu vjerovati. Ne žele samo probleme, nego i potencijalna rješenja i prostor za inspirativnu raspravu.
“Konstruktivno novinarstvo dio je građanskog i istraživačkog pristupa koji pokriva teme važne za budućnost, želi inspirirati čitatelja i stalno postavlja pitanje „što dalje i kako?”. Temama pristupa znatiželjno, pozicionira se kao distributer znanja umjesto suca te stavlja naglasak na rješenja i dobre prakse, a ne na dramu i konflikt. Takav pristup ne oduzima „zube“ novinarstvu, nego ga dodatno jača jer otkrivanjem mogućih rješenja stvara pritisak na one koji tvrde da ih nema. Rezultat je dvostruko pozitivan: konstruktivnim se medijima više vjeruje, novinari su zadovoljniji svojim radom, a čitatelji takve priče češće čitaju i uz njih provode više vremena”, kazao je Haagerup.
Jedan od izazova konstruktivnog novinarstva jest i opasnost ulaska u aktivističko izvještavanje kod predlaganja rješenja, o čemu je govorio Peter Bro, profesor novinarstva na Sveučilištu Južne Danske i jedan od ključnih istraživača konstruktivnih medijskih praksi u Europi. Kako je naveo, konstruktivno novinarstvo je i dalje eksperiment koji se razvija, a ključno je postaviti granicu između pasivnog izvještavanja i aktivizma. Njegov je zaključak da novinar ne smije biti indiferentan na događanja oko njega, ali ne smije se ni zalagati za određena politička, osobna, religijska ili komercijalna razmišljanja kako ne bi prešao na stranu aktivizma. Stoga cilj konstruktivnog novinarstva nije proklamirati jedno “pravo” rješenje, već predstaviti rješenja o kojima građani mogu dalje raspravljati.
Primjeri dobre prakse u Europi
U sklopu konferencije su i predstavljeni primjeri dobre prakse koji su primijenili načela konstruktivnog novinarstva. Çağrı Özdemir iz Deutsche Wellea objasnio je kako je nastao projekt “+90”, turski YouTube kanal koji priče prikazuje na konstruktivan način dajući prostor i manje zastupljenim skupinama, posebice ženama i nacionalnim manjinama. Platforma ima više od 870.000 pratitelja i povezala je jedan tradicionalni njemački medij s turskom mladom publikom, otvorivši jednu potpuno novu vrstu publike.
Meenal Thakur, predstavnica Transitions Media iz Praga, predstavila je rješenja solutions novinarstva koja se već sada događaju u ovom dijelu Europe. Kako je navela, mediji ne moraju nužno biti “watchdog” (pas čuvar), već mogu biti “guide dog” (pas vodič) koji će građanima kroz priče pokazati da su promjene uistinu moguće.
Osim predavanja, održane su i tri panel rasprave u sklopu kojih su domaći i međunarodni medijski stručnjaci, među kojima i HUDI članovi, raspravljali o tome zašto je konstruktivno novinarstvo postalo nužnost, kako europske redakcije uvode takav pristup u svakodnevni rad te o ključnim smjerovima i izazovima koji određuju budućnost novinarstva. Zaključak je da i dalje u tradicionalnim medijima postoji određena averzija prema pričama orijentiranim na rješenja, zbog čega je potrebno ne samo educirati novinare, već i urednike, ali i javnost kako bi otkrila mogućnosti konstruktivnog novinarstva.
Kako bi približila ovu temu industriji, ali i publici, Agencija za elektroničke medije je objavila hrvatsko izdanje knjiga o konstruktivnom novinarstvu danskih autora Ulrika Haagerupa (Konstruktivne vijesti /Kako spasiti medije i demokraciju s novinarstvom sutrašnjice), Petera Broa (Konstruktivno novinarstvo / Preteče, načela i praksa) i Cathrine Gyldensted (Od zrcala do pokretača / Pet elemenata pozitivne psihologije u konstruktivnom novinarstvu). Knjige su podijeljene fakultetima, knjižnicama i drugim institucijama, a u sklopu projekta će biti održana i radionica konstruktivnog novinarstva za studente novinarstva kako bi se ideja o drugačijem načinu izvještavanja proširila među budućim novinarima i medijskim djelatnicima.